Svjetski poznata naučnica Anča Baranova - doktor bioloških nauka, profesor na Fakultetu za sistemsku biologiju Univerziteta George Mason dijeli svoje mišljenje o razvoju pandemije koronavirusa.
"Sve dok su ljudi mladi i imaju imunitet, oni će se nositi sa virusom korona ili brojnim imunizacijama", rekla je prof. Baranova. - U starosti će se pojavljivati sve više bolesti i korona virus će biti jedna od njih.
Stoga će se životni vijek smanjiti. Imamo novog prirodnog neprijatelja koji nas postepeno izjeda, grize.
Ljudi, kao i svi ostali predstavnici divljači, podležu selekciji, objašnjava prof. Anča Baranova. To je neophodno kako bi se održala populacija: ako se nešto promijeni u vanjskom okruženju, čovječanstvo će se pretežno razmnožavati na način da će buduća generacija, djeca, dobiti naprednije karakteristike od prethodnih generacija.
Na primjer, zbog prirodne selekcije u procesu ove selekcije, ljudi u gradovima postali su što je moguće otporniji na stres. Jer stimulansi koji se stalno mijenjaju - puno ljudi posvuda, bljeskajuća svjetla, automobili prolaze pored vas, noću svuda svijetli itd. - Sve je to doprinijelo preživljavanju samo embriona otpornih na stres.
“Razlika je u tome što se sada u pogledu korona virusa prirodna selekcija neće odvijati na embrionalnom nivou, već u pogledu plodnosti, odnosno sposobnosti začeća. Ako žena oboli od korona virusa dva puta godišnje, sa posljedicama infekcije, nekako se neće moći razmnožavati.
A onaj ko ne boluje od covida jer mu je genotip otporan na ovaj virus, plus vakcinacija, može roditi još djece. I tako, polako, tiho, genotip će se pomjeriti, a populacija će postati otpornija na korona virus“, rekao je doktor.
Zašto neki ljudi dobiju koronavirus i razbole se, a drugi ne?
Nekada su ljudi bježali od "neprijatelja" najbolje što su mogli, a geni su zapravo doprinijeli.
“Moja baka je početkom 20. vijeka rodila 11 djece. Šestoro je preživjelo do odrasle dobi, takva je bila prirodna selekcija. Očigledno se pokazalo da su geni ostalih manje prilagođeni da podnose infekcije i druge bolesti. I nakon dvije-tri generacije vidimo promjenu, napredak u populaciji. To ne znači da ćemo postati potpuno neosjetljivi na korona virus.
Ako se prirodna selekcija kreće samo na jednoj osobini, onda vezani za jednog "neprijatelja", slabimo za druge. Naučit ćemo kontrolirati korona virus, ali ćemo postati skloniji, na primjer, virusu herpesa. Tako je, ravnoteža se mora održavati u prirodi“, rekao je naučnik.
Naučnici rade na pronalaženju "zastarjelih" gena
Na kraju krajeva, vjerovatno će se pojaviti poligenska formula rizika koja će pomoći svakoj osobi da odredi vjerovatnoću teškog toka bolesti. Za sada je to nemoguće.
Ali postoji stvarna činjenica: ljudi s nultom i B krvnom grupom imaju nešto manje šanse da se zaraze i razbole od covida nego oni s krvnom grupom A i AB. Naučnici su nedavno otkrili uticaj tri gena na težinu infekcije koronavirusom.
Ovo je gen MART, kao i geni PIGN i CCR5. Njihovo dalje proučavanje u vezi sa covidom može pomoći u razvoju ciljanih preparata. Utjecaj MART gena proteže se kako na akutnu fazu infekcije tako i na posljedice, uklj. neurološke komplikacije“, rekao je biolog.
Ona dodaje da smrtni ishod umnogome zavisi od pratećih bolesti pacijenta. Smrtni ishodi se javljaju kod ljudi koji su iskusili tešku citokinsku oluju i teške komorbiditete. Što osoba ima više bolesti, manja je vjerovatnoća da će korona virus biti blag. Situaciju mogu pogoršati i bolničke infekcije.
Ako su otporni na antibiotike, potrebno je vrijeme da se izaberu efikasni antibiotici. I za to vrijeme stanje osobe može se naglo pogoršati i izazvati smrtonosni kraj. Pušači se takođe pogoršavaju.
„Istina je da ne možemo zaustaviti prirodnu selekciju. Možemo smanjiti njegovu efikasnost. Uz pomoć vakcina se može smanjiti uticaj selekcije, promeniti pravac prirodne selekcije. I umjesto selekcije koju pravi virus, biće selekcija koja se vrši prema toleranciji na vakcinu“, rekao je specijalista.
Primjedbe
Objavi komentar