Preskoči na glavni sadržaj

Objavljeno

Naučnici su utvrdili koja hrana uzrokuje ćelavost kod muškaraca

Često se ljudi suočavaju sa podmuklim problemom kada nije jasno zašto kosa počinje da opada. Ponekad se takvo otkriće završi sjajnom ćelavom mrljom, iako se čini da u porodici nema ćelavih ljudi, a starost nije nastupila. Međutim, razlog može biti na površini - hrana. Tim istraživača sa kineskog univerziteta Tsinghua otkrio je da slatka pića mogu dovesti do ćelavosti. U istraživanju je učestvovao 1.951 muškarac starosti od 18 do 45 godina. Popunili su upitnike za procjenu ishrane, fizičkog i mentalnog zdravlja. Kao rezultat toga, stručnjaci su otkrili vezu između velike konzumacije zaslađenih pića i ćelavosti kod muškaraca. Inače, posttraumatski stresni poremećaj još više izaziva gubitak kose. Naučnici pretpostavljaju da velika količina šećera uzrokuje reakcije koje rezultiraju time da folikuli dlake primaju manje glukoze. Ishrana kose je smanjena i ona umire. Međutim, treba napomenuti da studija ima neka ograničenja. Nisu svi učesnici imali lekarski potvrđenu dijagnozu. Stoga konačne

Zbog ljudske intervencije, infekcije se povećavaju na svakih 10 godina

Zbog ljudske intervencije, infekcije se povećavaju na svakih 10 godina


Čovjek je igrao značajnu ulogu u nastanku pandemije

COVID-19 je savršen primjer kako čovjekov razorni utjecaj na prirodu proizvodi opasne viruse. Broj zaraznih infekcija utrostručio se svakih deset godina, prenosi DW.

Otkako su se pojavile prve vijesti o koronavirusu u Kini, diljem svijeta su se proširile razne glasine. Neki su tvrdili da je virus namjerno stvoren u američkoj laboratoriji. Međutim, naučnici su jednoglasni: koronavirus je bio rezultat zoonoze - u direktnom kontaktu životinja i ljudi. Tako se neke bolesti prenose i na ljude.

Ipak, čovjek je također igrao značajnu ulogu u nastanku pandemije: invazija na prirodna staništa, smanjenje raznolikosti vrsta i narušavanje ekosustava povećavaju vjerojatnost takvih virusa. To je rezultat nedavnog istraživanja australijskih i američkih naučnika.

Broj zaraza utrostručava se svakih 10 godina

U posljednje vrijeme značajno su porasle epidemije zaraznih bolesti. Od kraja prošlog stoljeća njihov se broj utrostručio svakih deset godina. A više od 2/3 ovih bolesti uzrokuju životinje, od kojih 70% divlja. Mnoge od naših poznatih zaraznih bolesti, poput ebole, AIDS-a, svinjske i ptičje gripe su zoonoze.

A novi koronavirus pokazuje još jedno: u današnjem povezanom svijetu takvi nagli epidemije bolesti brzo dobijaju na značaju u pandemiji. Ljudska intervencija u ekosustave stvara pretpostavke za prijenos životinjskih virusa na ljude, kaže Joachim Spangenberg, potpredsjednik Instituta za održivi europski razvoj. "Mi ljudi stvaramo ovu situaciju, a ne životinje", kaže on.

Ljudi preuzimaju sve veći udio prirodnih staništa divljih životinja, sječući šume kako bi uzgajali stoku, lovili i iskorištavali prirodne resurse. Tako dolaze u kontakt sa patogenima koji su karakteristični za divlje životinje.

"Bliži smo se divljim životinjama i njihovim virusima", kaže Yuan Xiang, profesor virologije na naučnom centru Univerziteta u Teksasu. Također povećava rizik od infekcija, izjavio je njegov novozelandski kolega David Hyman koji istražuje zarazne bolesti i njihove prijenosne puteve.

"Uništavanje ekosustava povećava vjerovatnost prijenosa infekcija. Također utječe na koncentraciju virusa u prirodi i njihovo ponašanje ", dodaje Hyman.

Tokom proteklog veka posečena je polovina tropskih šuma u kojima živi oko 2/3 svih živih bića na svetu. Taj gubitak staništa utječe na cijeli ekosustav, uključujući infekcije, kaže Hyman.

Okvirni slučaj

Promjene staništa divljih životinja prisiljavaju ih da se presele negdje drugdje - uključujući tamo gdje ljudi žive. To je slučaj primjerice s virusom Nipa koji se u Maleziji pojavio krajem 1990-ih. Masovno krčenje šuma dovelo je do migracije slepih miševa na plantaže stabala manga u blizini farmi svinja. Šišmiši su često nosioci bolesti od kojih sami ne razbole. Njihova slina i urin izlučuju opasne viruse koji se prenose na svinje, a samim tim i na ljude.

Drugi inkubator zaraze su tržišta za prodaju živih ili svježe zaklanih divljih životinja. Na takvom tržištu - u kineskom gradu Wuhan - novi koronavirus vjerovatno će se prenijeti na ljude.

Zatvaranje obolelih životinja u ćelije stvara idealno okruženje za pojavu novih patogena i njihov prenos s jedne vrste na drugu, kaže Joachim Spangenberg. Zato se mnogi naučnici širom svijeta pozivaju na zabranu trgovine divljim životinjama ili barem prihvaćanje strogih pravila za to.

Primjedbe

Popularni postovi

Bilo koja medicinska informacija objavljena na ovoj web stranici nije zamjena za informisani medicinski savet i ne biste trebali preduzimati nikakve radnje pre nego što se konsultujete sa zdravstvenim radnikom