Zbog ljudske intervencije, infekcije se povećavaju na svakih 10 godina

Zbog ljudske intervencije, infekcije se povećavaju na svakih 10 godina

Čovjek je igrao značajnu ulogu u nastanku pandemije

COVID-19 je savršen primjer kako čovjekov razorni utjecaj na prirodu proizvodi opasne viruse. Broj zaraznih infekcija utrostručio se svakih deset godina, prenosi DW.

Otkako su se pojavile prve vijesti o koronavirusu u Kini, diljem svijeta su se proširile razne glasine. Neki su tvrdili da je virus namjerno stvoren u američkoj laboratoriji. Međutim, naučnici su jednoglasni: koronavirus je bio rezultat zoonoze - u direktnom kontaktu životinja i ljudi. Tako se neke bolesti prenose i na ljude.

Ipak, čovjek je također igrao značajnu ulogu u nastanku pandemije: invazija na prirodna staništa, smanjenje raznolikosti vrsta i narušavanje ekosustava povećavaju vjerojatnost takvih virusa. To je rezultat nedavnog istraživanja australijskih i američkih naučnika.

Broj zaraza utrostručava se svakih 10 godina

U posljednje vrijeme značajno su porasle epidemije zaraznih bolesti. Od kraja prošlog stoljeća njihov se broj utrostručio svakih deset godina. A više od 2/3 ovih bolesti uzrokuju životinje, od kojih 70% divlja. Mnoge od naših poznatih zaraznih bolesti, poput ebole, AIDS-a, svinjske i ptičje gripe su zoonoze.

A novi koronavirus pokazuje još jedno: u današnjem povezanom svijetu takvi nagli epidemije bolesti brzo dobijaju na značaju u pandemiji. Ljudska intervencija u ekosustave stvara pretpostavke za prijenos životinjskih virusa na ljude, kaže Joachim Spangenberg, potpredsjednik Instituta za održivi europski razvoj. "Mi ljudi stvaramo ovu situaciju, a ne životinje", kaže on.

Ljudi preuzimaju sve veći udio prirodnih staništa divljih životinja, sječući šume kako bi uzgajali stoku, lovili i iskorištavali prirodne resurse. Tako dolaze u kontakt sa patogenima koji su karakteristični za divlje životinje.

"Bliži smo se divljim životinjama i njihovim virusima", kaže Yuan Xiang, profesor virologije na naučnom centru Univerziteta u Teksasu. Također povećava rizik od infekcija, izjavio je njegov novozelandski kolega David Hyman koji istražuje zarazne bolesti i njihove prijenosne puteve.

"Uništavanje ekosustava povećava vjerovatnost prijenosa infekcija. Također utječe na koncentraciju virusa u prirodi i njihovo ponašanje ", dodaje Hyman.

Tokom proteklog veka posečena je polovina tropskih šuma u kojima živi oko 2/3 svih živih bića na svetu. Taj gubitak staništa utječe na cijeli ekosustav, uključujući infekcije, kaže Hyman.

Okvirni slučaj

Promjene staništa divljih životinja prisiljavaju ih da se presele negdje drugdje - uključujući tamo gdje ljudi žive. To je slučaj primjerice s virusom Nipa koji se u Maleziji pojavio krajem 1990-ih. Masovno krčenje šuma dovelo je do migracije slepih miševa na plantaže stabala manga u blizini farmi svinja. Šišmiši su često nosioci bolesti od kojih sami ne razbole. Njihova slina i urin izlučuju opasne viruse koji se prenose na svinje, a samim tim i na ljude.

Drugi inkubator zaraze su tržišta za prodaju živih ili svježe zaklanih divljih životinja. Na takvom tržištu - u kineskom gradu Wuhan - novi koronavirus vjerovatno će se prenijeti na ljude.

Zatvaranje obolelih životinja u ćelije stvara idealno okruženje za pojavu novih patogena i njihov prenos s jedne vrste na drugu, kaže Joachim Spangenberg. Zato se mnogi naučnici širom svijeta pozivaju na zabranu trgovine divljim životinjama ili barem prihvaćanje strogih pravila za to.