STRES SIMPTOMI, POSLEDICE, LIJEČENJE

STRES SIMPTOMI, POSLEDICE, LIJEČENJE

Stres je termin koji označava različite vrste životnog iskustva, ali i tjelesne reakcije na njih. Reakcija na stres može da vodi k boljoj prilagodbi (adaptaciji) organizma ili, pak, u pogrešnu prilagodbu (maladaptaciju) i bolest. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, tjelesnim funkcijama, raspoloženju i ponašanju. Kad stres ima negativne posljedice, govorimo o distresu, a pozitivni stres ili eustres sa sobom nosi pozitivna uzbuđenja te omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline.

Stanje prijetnje tjelesnoj, duševnoj, socijalnoj i duhovnoj ravnoteži označava se stresom, a činitelje koji prijete ravnoteži nazivamo stresorima. Drugim riječima, stresna je situacija svaka koja zahtijeva prilagodbu organizma. Stresori potiču različitu reakciju u svakom pojedincu, ali i opću stresnu reakciju svojstvenu svima. Čovjek na stres reagira borbom, bijegom ili imobilizacijom (umrtvljenjem).

Prema Seyleu, tvorcu pojma stres, razlikujemo tri faze u stresnoj reakciji: uzbunu (alarm), prilagodbu (adaptaciju) ili iscrpljenje. Faza uzbune očituje se reakcijom borbe, bijega ili imobilizacije i neposredni je odgovor na djelovanje stresa. Te reakcije, kad su uspješne, dovode do prilagodbe ili adaptacije, koja je preduvjet zdravlja, ovladavanja novim sposobnostima, odnosno vještinama, omogućujući tako rast i razvoj ličnosti.

stres

Pri dugotrajnom djelovanju stresora ili zbog neuspješne prilagodbe, može doći do iscrpljenja organizma i razvoja bolesti jer organizam postaje neotporan.
Prejak ili preslab, odnosno neprimjeren stresni odgovor može dovesti do različitih tjelesnih bolesti i duševnih poremećaja.
Primjerice, pojačana stresna reakcija dovodi se u vezu s nastankom povišenoga krvnog tlaka (arterijske hipertenzije), srčanog udara (infarkta miokarda) ili želučanog vrijeda (ulcus ventriculi).
Oslabljen stresni odgovor zbog poremećaja imunološkog sustava pogoduje razvoju kroničnih upalnih bolesti, kao što je npr. reumatoidni artritis.

Kad je organizam izložen negativnom stresu, učinci se mogu očitovati na manje-više svim organskim sustavima. Odavno u medicini postoji koncept psihosomatskih bolesti, u čijem nastanku važnu ulogu igraju negativni stresovi.
Stres je čimbenik rizika i u nastanku mnogih drugih bolesti, kao što su neke vrste kncera, virusne infekcije, tuberkuloza itd.

STRES I MOZAK

Tijekom stresa u mozgu se oslobađaju tzv. stresni hormoni i živčani prijenosnici (neurotransmitori) koji omogućuju reakciju bijega ili borbe.
Previše ekscitacijskih neurotransmitora može rezultirati "moždanom olujom", koja se očituje paničnom reakcijom.
Poslije se panične reakcije mogu aktivirati u različitim, bezopasnim situacijama koje podsjećaju na stres.
U traumatskom stresu prejaka aktivacija neurona može imati za posljedicu njihovu smrt zbog pretjerana ulaska kalcija u neurone.
Organske promjene ličnosti nakon traumatskog iskustva posljedica su uspostavljanja novih, patoloških veza između preostalih živčanih stanica (neurona).

Izlaganje stresu može voditi do preosjetljivosti alarmnog centra u mozgu (locus ceruleus). Alarmni centar može se spontano aktivirati i u bezopasnim situacijama, što se očituje napadajima panične tjeskobe.

Izlaganje traumatskom stresu može imati za posljedicu poremećaj u funkciji različitih neurotransmitorskih sustava (dopaminergički, noradrenergički, serotoninergički sustavi, sustav endogenih opijata, itd.).

Stres i srce

Ako smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce. S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (srčane aritmije), bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i srčani infarkt.

Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip ličnosti: vrlo su ambiciozne, hiperaktivne, društvene, s jakom kontrolom emocija. Na poslu rade više i dulje od drugih, imaju jako izražen osjećaj odgovornosti i savjesnosti, nerijetko preuzimaju previše obveza i često žrtvuju obiteljski život. U obitelji teže dominaciji i imaju izraženu potrebu da ih drugi cijene, uvažavaju i slušaju. U konfliktnim situacijama potiskuju osjećaje, nastojeći biti optimistični i smireni. Dodatni uzroci rizika kod takvih osoba su nepravilna prehrana, prekomjerno pušenje i uzimanje alkohola.

Stres i metabolizam

Negativni stres može izazvati poremećaje u radu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Poznato je da pojačana funkcija štitnjače (hipertireoza), praćena nervozom, nesanicom, gubitkom na težini, pojačanim znojenjem i lupanjem srca, može biti izravna posljedica stresnih događaja. Neke osobe u negativnom stresu gube apetit, dok druge, pak, pretjerano jedu. Pretjerana gojaznost može biti praćena poremećajem metabolizma i razvojem šećerne bolesti.

Stres i probavni sustav

Većina osoba pati od zatvora ili proljeva, jer stresni hormoni imaju izražen učinak na probavni sustav. Poznat je fenomen stresnog ulkusa u osoba koje su pod jakim stresom, a utjecaj negativnih emocija u nastanku ulkusne bolesti (vrijed želuca) je dokazana. Ulcerozni kolitis, koji se očituje grčevima i bolovima u trbuhu praćenih proljevom, također je povezan sa stresom.

Stres i imunosni sustav

Lučenje stresnog hormona kortizola uzrokuje supresiju i smanjenje obrambene sposobnosti, pa su osobe pod stresom izloženije različitim bolestima, od običnih prehlada i upala do teških bolesti.

Stres i seksualnost

U osoba pod stresom može se pojaviti impotencija, odnosno frigidnost. Ženama pod stresom menstruacije postaju neredovite, a mogu i izostati. Predmenstrualni sindrom zbog lučenja stresnog hormona aldosterona može se pogoršati.

Stres i ljepota

Ljepota i zdravlje su tijesno povezani. Negativni stres može uzrokovati različite promjene (mrlje, ekcemi, osipi) na koži i pojačano ispadanje kose, a sve to jer stresni hormoni izazivaju stezanje krvnih žila i slabe cirkulaciju u koži.

Stres i psihički poremećaj

Patološki stres i psihotraume imaju važnu ulogu u nastanku svih funkcionalnih duševnih poremećaja. Osobe s izraženom genetskom predispozicijom za shizofreniju, čak i mali životni stresovi mogu dovesti do bolesti. Kod ljudi s genetskom sklonošću za depresiju, izlaganje srednje izraženim stresovima rezultira pojavom depresivne epizode. Izlaganje teškim psihotraumatskim stresovima i osobe koje nemaju genetsku predispoziciju za duševne poremećaje može dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja. Anksiozni poremećaji (panični poremećaji, opći anksiozni poremećaji) redovito su posljedica doživljaja stresnih situacija.

BOLESTI POVEZANE SA STRESOM

- alergije;
- anksiozni poremećaji;
- arterijska hipertenzija;
- artritis;
- astma;
- bol u leđima, vratu i ramenima;
- depresija;
- glavobolje (migrene);
- gripa;
- infarkt srca;
- kožne bolesti (psorijaza);
- nesanica;
- seksualni poremećaji;
- prehlade;
- probavne smetnje;
- srčane tegobe;
- ulkusna bolest.
- kancer

Vrste životnih stresova

Mali ili svakodnevni stresove koje nazivamo svakodnevnim problemima življenja. U njih se ubrajaju male svađe, npr. u obitelji, na radnome mjestu, gužva u prometu, utrka s vremenom, nedostatak novca, raskorak između želja i mogućnosti i drugo.
Veliki životni stresovi koji se ne događaju svakodnevno, ali uzrokuju veliku patnju. Većina ljudi može se uspješno nositi s ovakvim stresovima, no kod nekih se mogu pojaviti patološke ili bolesne reakcije, odnosno poremećaji tjelesnog i/ili psihičkog zdravlja. Nakon gubitka bliske osobe većina ljudi će tijekom žalovanja s vremenom odžaliti gubitak i vratiti se svakodnevnom životu. Nakon razvoda ili prekida emocionalne veze, unatoč patnji i osjećaju sloma svijeta, mnogi će uspostaviti novu uspješniju vezu i nastaviti normalno živjeti. Osobe koje imaju problema na poslu ili su ga izgubile, tjerane osjećajem nezadovoljstva i nesigurnosti, brzo će potražiti novi posao u kojem će se bolje osjećati i biti uspješnije. Manji broj njih u ovakvim i sličnim situacijama može zapasti u reaktivna depresivna i anksiozna stanja, pa čak i psihotična, u kojima je potrebna stručna medicinska pomoć.
Psihotraumatske životne stresove koji se u mirnodopsko vrijeme relativno rijetko događaju, ali su redovit pratilac ratova, revolucija i drugih kolektivnih nasilja, kao i prirodnih i prometnih katastrofa. Ovdje se ubrajaju događaji koji se većini ljudi duboko utiskuju u memoriju, a mogu izazvati i dugotrajne posljedice po zdravlje. Posttraumatski stresni poremećaj, u različitim njegovim oblicima, posljedica je izlaganja stresorima koji ugrožavaju tjelesni i psihički integritet neke osobe. Riječ je o situacijama sučeljavanja sa smrću, teškim zlostavljanjem i osjećajem gubitka kontrole nad vlastitim životom. Zbog jačine i neuobičajenosti, psihotraumatski stresovi nadilaze mogućnost prikladna sučeljavanja u većine ljudi. Kolikogod nam se neki veliki životni stresni događaj može učiniti teškim i bolnim u trenutku kad se dogodi, većina ljudi će prije ili kasnije prihvatiti njegovu neizbježnost (npr. smrt bliske osobe zbog starosti ili teške bolesti) ili čak naći neke pozitivne aspekte u onomu što se dogodilo po načelu "nije svako zlo za zlo".
Osobe koje su doživjele teške psihotraume u načelu nisu tako racionalne. Nećemo sresti nekoga tko je bio izložen svakodnevnom sučeljavanju sa smrću, teškim zlostavljanjima, silovanjima, odvođenju na lažna masovna strijeljanja, otmici, gladovanju, potresu, poplavi ili razornom uraganu, i slično, da će reći, "baš je dobro što mi se to dogodilo".

Stres se može nadvladati

Stres nas izaziva i potiče na nov način razmišljanja i ponašanja kako bismo se mogli razvijati i prilagođavati uspostavljanjem nove ravnoteže. Želimo li ga prevladati i izbjeći put u bolest, valja nam neprestano usklađivati vanjske i unutarnje uzročnike, postizati sklad tijela, uma i duše. Ravnotežu možemo uspostaviti zauzimanjem i osobnim sudjelovanjem kroz skladnu prehranu, ponašanje i pogled na život, uspostavljajući pozitivnu stvaralačku komunikaciju s okolinom.

DODACI PREHRANI

U prvom redu vitamin C u obliku natrij askorbata je dokazani antistresor i imostimulator.

Omega 3 djeluje između ostaloga izuzetno smirujuće i poboljšava sve performanse u mozgu (DHA ) kao što su memorija, kognitivnost. Omega 3 proizvodi i tvari slične hormonima, prostaglandine , koji kontroliraju mnoge aktivnosti u tijelu kao što je krvni tlak, rad srca, bubrega, alergiske reakcije, proizvodnju hormona, upalne procese, zgrušavanje krvi, bolove i td. dakle reguliraju i vraćaju na normalu sve poremećaje vezane uz stres. U slučajevima stresa 3 – 4 x 2 gr. uz jelo.

Magnezij umiruje, litij stabilizira raspoloženje, cink uravnotežuje a veliku ulogu uz natrij askorbat imaju vitamini B kompleksa koji imaju neurozaštitno djelovanje i imaju veliku ulogu u zaštiti od negativnih djelovanja stresova.

Vitamini B kompleksa su prirodni protuotrov za stres.
Osobe s manjkom B vitamina pokazuju znakove depresije, smetenosti, gubitka pamćenja, tjeskobe i slično pa treba uzimati u tim slučajevima neki jak preparat s kompleksom svih B vitamina.
Najbolji oblik B kompleksa krije se u dodatku prehrane pod imenom B100 američke tvrtke NOW FOOD.

Redovita fizička aktivnost, u prvom redu teretana i trening tegovima koji treba da bude u skladu s vaši tjelesnim i zdravstvenim stanjem ne duže od 45 minuta na dan od toga prvih 15 minuta treba iskoristiti za aerobno zagrijavanje, hodanje na traci, statički bicikl i slično, je prva i najbolja obrana od stresa . U isto vrijeme nadbubrežna žlijezda luči hormone epinefrin i norepinefrin koji su obrambeni hormoni u stanju stresa .
Ako stanje stresa traje kratko i ne ponavlja se, ravnoteža se vrlo brzo uspostavi ali kod kroničnog stresa stalno je višak kortizola u tijelu i to dovodi do niza problema .

Današnji čovjek ne reagira kao nekada na stres pa hormoni stresa ostaju u tijelu što uzrokuje oštećenja vitalnih organa, srca, smanjuje se reakcija imuno. sustava, povisuje razina šećera u krvi, dolazi do osteoporoze, oštećuje pamćenje, cijeli SŽS i niz drugih poremećaja kao prerana menopauza i td. Na primjer, masne stanice koje se nalaze duboko u crijevnom omotaču, omentumu, izuzetno su osjetljive na kortizol pa što ga ima više u krvi, više se deponira masnog tkiva u trbušno salo, to je androgena debljina koja je izuzetno opasna jer je uzrok visokog tlaka, dijabetesa, moždanog udara, infarkta.

Tehnike opuštanja

Vrlo su korisne u otklanjanju negativnih djelovanja svakodnevnih stresova. Neke od njih su autogeni trening, regresivna mišićna relaksacija, vježbe disanja, kršćanske meditacije, transcendentalna meditacija.

Vježbe istezanja - stretching

Vježbe se sastoje od istezanja koje otklanja napetost mišića. U određenom položaju istezanja ostajete nekoliko sekundi, a onda se opuštate izdišući.

Smijeh je najbolji lijek

Duhovitost i humor važni su za duševno zdravlje. Valja se često izlagati šaljivim sadržajima jer se smijanjem oslobađamo stresne napetosti i preventivno djelujemo na gomilanje bijesa i agresivnosti.

Muzikom protiv tjeskobe i depresije

Muzika je jedno od najmoćnijih sredstava za mijenjanje kemizma mozga.
Dobro odabrana muzika lijek je za um i dušu. Na osobe u stresu vrlo blagotvorno djeluje muzika Bacha, Beethovena, Mozarta, Vivaldija, Chopina, Čajkovskog itd.
Za Vivaldijeva "Četiri godišnja doba", Bachove "Branderbuške koncerte", Beethovenovu "Odu radosti", Mozartovu Uvertiru iz "Čarobne frule" i Händelovu "Muziku na vodi" tvrdi se da su snažni stimulatori stvaranja serotonina, dok se za Beethovenovu Petu i Devetu simfoniju, Mozartovu Uvertiru iz "Figarova pira" i "Malu noćnu muziku" tvrdi da stimuliraju oslobađanje adrenalina i noradrenalina.

Aromaterapija

Uporaba prirodnih eteričnih ulja u mirisnim svjetiljkama i kupkama te za masažu. Nekoliko kapi ulja paprene metvice stavljeno u lampu za ulje vrlo uspješno otklanja premorenost. Nekoliko kapi ulja ružmarina i lovora uspješno otklanjaju razdražljivost. Lavandino ulje iscjeljuje i opušta.

Masaža

Ublažava napetost u mišićima, stvara osjećaj opuštenosti i odmora, ublažava i otklanja bolove. Postoje različite tehnike masaže, od kojih mnoge možete i sami naučiti. Masaža mješavinom ulja lavande, ružmarina i slatkog badema vrlo brzo otklanja napetost.

Ljekovite kupke

U kadu napunjenu vodom stavite malo morske soli ili ekstrakte ljekovitih biljaka koje opuštaju ili poboljšavaju cirkulaciju. Činite to barem jednom tjedno.

Akupresura

Metoda opuštanja za koju je potrebno poznavati akupunkturne točke. Pritiskom prstiju na određene točke organizam se oslobađa napetosti, a poboljšava cirkulacija
i normaliziraju energetski tokovi. Uz to što opušta, akupresura je djelotvorna u otklanjanju glavobolje i drugih bolnih simptoma.

Refleksoterapija

Blagim pritiscima na određene točke na stopalima, mogu se otkloniti napetost, bolovi i drugi nepovoljni učinci.

Reiki

Tehnika izazivanja smirenja i blagosti, a temelji se na polaganju ruku. Može se izvoditi tako da i sami stavljate svoje ruke na pojedine dijelove tijela. Osjetit ćete ugodnu toplinu koja ima umirujući učinak, a stvaranjem pozitivnih mentalnih slika o energetskom obnavljanju vašega tijela, učinak se pojačava.