Preskoči na glavni sadržaj

Objavljeno

Naučnici su utvrdili koja hrana uzrokuje ćelavost kod muškaraca

Često se ljudi suočavaju sa podmuklim problemom kada nije jasno zašto kosa počinje da opada. Ponekad se takvo otkriće završi sjajnom ćelavom mrljom, iako se čini da u porodici nema ćelavih ljudi, a starost nije nastupila. Međutim, razlog može biti na površini - hrana. Tim istraživača sa kineskog univerziteta Tsinghua otkrio je da slatka pića mogu dovesti do ćelavosti. U istraživanju je učestvovao 1.951 muškarac starosti od 18 do 45 godina. Popunili su upitnike za procjenu ishrane, fizičkog i mentalnog zdravlja. Kao rezultat toga, stručnjaci su otkrili vezu između velike konzumacije zaslađenih pića i ćelavosti kod muškaraca. Inače, posttraumatski stresni poremećaj još više izaziva gubitak kose. Naučnici pretpostavljaju da velika količina šećera uzrokuje reakcije koje rezultiraju time da folikuli dlake primaju manje glukoze. Ishrana kose je smanjena i ona umire. Međutim, treba napomenuti da studija ima neka ograničenja. Nisu svi učesnici imali lekarski potvrđenu dijagnozu. Stoga konačne

Kada će se završiti COVID-19? Stručnjaci traže tragove u prošlim pandemijama

Kada će se završiti COVID-19? Stručnjaci traže tragove u prošlim pandemijama

Dvije godine nakon pandemije COVID-19, većina svijeta je posljednjih sedmica doživjela dramatično poboljšanje u broju infekcija, hospitalizacija i stope smrtnosti, signalizirajući da se kriza povlači. Ali kako će se završiti? Prošle epidemije mogu dati tragove.

Krajevi epidemija nisu tako temeljito istraženi kao njihovi počeci. Ali postoje teme koje se ponavljaju koje bi mogle ponuditi lekcije za naredne mjesece, rekla je Erica Charters sa Univerziteta u Oksfordu, koja proučava ovo pitanje.

"Jedna stvar koju smo naučili je da je to dug, dugotrajan proces" koji uključuje različite vrste završetaka koji se možda neće dogoditi svi u isto vrijeme, rekla je ona. To uključuje "medicinski kraj", kada se bolest povuče, "politički kraj", kada prestanu vladine mjere prevencije, i "socijalni kraj", kada ljudi krenu dalje.

Globalna pandemija COVID-19 različito je rasla i jenjavala u različitim dijelovima svijeta. Ali u Sjedinjenim Državama, barem, postoji razlog za vjerovanje da je kraj blizu.

Oko 65% Amerikanaca je potpuno vakcinisano, a oko 29% je i vakcinisano i stimulisano. Slučajevi su opadali skoro dva mjeseca, a dnevni prosjek u SAD-u pao je za oko 40 posto samo u posljednjoj sedmici. Hospitalizacije su također naglo pale, skoro 30%. Mandati maski nestaju - čak su i savezni zdravstveni zvaničnici prestali da ih nose - a predsjednik Joe Biden rekao je da je vrijeme da se ljudi vrate u urede i mnoge aspekte života prije pandemije.

Ali ova pandemija bila je puna iznenađenja, trajala je više od dvije godine i uzrokovala skoro milion smrti u SAD-u i više od 6 miliona širom svijeta. Njegova ozbiljnost je bila iznenađujuća, dijelom zato što su mnogi ljudi izvukli pogrešnu lekciju iz pandemije gripa 2009-2010, za koju se pokazalo da nigdje nije bila tako smrtonosna kao što se u početku bojalo.

"Svi smo se zabrinuli, ali tada se ništa nije dogodilo (2009. godine), a mislim da je to bilo ono što smo očekivali" kada se COVID-19 prvi put pojavio, rekla je Kristin Heitman, istraživačica iz Marylanda koja je sarađivala s Chartersom.

Uz to, neki stručnjaci su ponudili zaključke iz prošlih epidemija koji bi mogli dati informacije o tome kako bi se kraj pandemije COVID-19 mogao odigrati.

GRIPA

Prije COVID-19, gripa se smatrala najsmrtonosnijim uzročnikom pandemije. Pandemija gripa 1918-1919 ubila je 50 miliona ljudi širom svijeta, uključujući 675.000 u SAD, procjenjuju istoričari. Još jedna pandemija gripa 1957-1958 ubila je oko 116.000 Amerikanaca, a druga 1968. ubila je još 100.000.

Nova gripa 2009. izazvala je još jednu pandemiju, ali za koju se pokazalo da nije posebno opasna za starije osobe – grupu koja najviše umire od gripe i njenih komplikacija. Konačno, manje od 13.000 smrtnih slučajeva u SAD-u pripisano je toj pandemiji.

Svjetska zdravstvena organizacija je u augustu 2010. godine objavila da je gripa prešla u postpandemijski period, pri čemu su slučajevi i epidemije prešli u uobičajene sezonske obrasce.

U svakom slučaju, pandemije su jenjavale kako je vrijeme prolazilo i opća populacija je gradila imunitet. Postali su sezonski grip narednih godina. Takav obrazac vjerovatno će se dogoditi i s koronavirusom, kažu stručnjaci.

"To postaje normalno", rekao je Matthew Ferrari, direktor Penn State Centra za dinamiku infektivnih bolesti. "Postoji redovan, valovit obrazac kada je doba godine kada ima više slučajeva, doba godine kada ima manje slučajeva. Nešto što će izgledati kao sezonski grip ili obična prehlada."

HIV

Godine 1981., američki zdravstveni zvaničnici prijavili su grupu slučajeva kancerogenih lezija i upale pluća kod prethodno zdravih homoseksualaca u Kaliforniji i New Yorku. Počelo je da se javlja sve više slučajeva, a sledeće godine zvaničnici su bolest nazivali SIDA, zbog sindroma stečene imunodeficijencije.

Istraživači su kasnije utvrdili da je uzrokovan HIV-om - virusom ljudske imunodeficijencije - koji slabi imunološki sistem osobe uništavajući ćelije koje se bore protiv bolesti i infekcija. Godinama se SIDA smatrala zastrašujućom smrtnom kaznom, a 1994. je postala vodeći uzrok smrti Amerikanaca u dobi od 25 do 44 godine.

Ali tretmani koji su postali dostupni 1990-ih pretvorili su ga u kronično stanje koje se može kontrolirati za većinu Amerikanaca. Pažnja je prebačena na Afriku i druge dijelove svijeta, gdje to nije bilo kontrolirano i još uvijek se smatra hitnim slučajem.

Pandemije se ne završavaju bolešću koja se ravnomjerno spušta širom svijeta, rekao je Charters. "Kako se pandemija završava općenito postaje višestruke (regionalne) epidemije", rekla je.

ZIKA

Brazil je 2015. godine pretrpio izbijanje infekcije virusom Zika, koji su širili komarci koji su izazivali samo blage bolesti kod većine odraslih i djece. Ali postalo je strah jer se pokazalo da infekcija tokom trudnoće može uzrokovati urođenu manu koja utiče na razvoj mozga, uzrokujući da se bebe rađaju s neobično malim glavama.

Krajem te godine, komarci su ga širili i u drugim zemljama Latinske Amerike. 2016. godine, SZO je to proglasila međunarodnom vanrednom situacijom u javnom zdravlju, a uticaj SAD je postao jasan. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti primili su izvještaje o 224 slučaja prenošenja Zika preko komaraca u kontinentalnom dijelu Sjedinjenih Država i više od 36.000 na američkim teritorijama - velika većina u Portoriku.

Ali broj je dramatično pao u 2017. i praktično nestao ubrzo nakon toga, barem prema američkim stručnjacima vjeruju da je epidemija umrla kako su ljudi razvili imunitet. "Jednostavno je pregorelo" i pritisak da se vakcina protiv Zika vakcine učini dostupnom u SAD je opala, rekla je dr. Denise Jamieson, bivša službenica CDC-a koja je bila ključni lider u odgovorima agencije na Zika.

Moguće je da će Zika godinama biti uspavani problem, ali epidemije bi se mogle ponoviti ako virus mutira ili ako se pojavi veći broj mladih ljudi bez imuniteta. Uz većinu epidemija, "nikada nema teškog kraja", rekao je Jamieson, koji je sada predsjedavajući ginekologije i akušerstva na medicinskom fakultetu Univerziteta Emory.

COVID-19

Svjetska zdravstvena organizacija sa sjedištem u Ženevi proglasila je COVID-19 pandemijom 11. marta 2020. i odlučit će kada je dovoljno zemalja zabilježilo dovoljan pad slučajeva - ili barem hospitalizacija i smrti - da se kaže da je međunarodna zdravstvena vanredna situacija gotova. .

SZO još nije objavila ciljne pragove. No, zvaničnici su ove sedmice odgovorili na pitanja o mogućem završetku pandemije ističući koliko još treba da se postigne prije nego što svijet može okrenuti stranicu.

Broj slučajeva COVID-19 je u opadanju u SAD-u, a globalno je opao u protekloj sedmici za 5%. Ali broj slučajeva raste u nekim mjestima, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland i Hong Kong.

Ljudima u mnogim zemljama trebaju vakcine i lijekovi, rekla je dr. Carissa Etienne, direktorica Pan Američke zdravstvene organizacije, koja je dio SZO.

Samo u Latinskoj Americi i na Karibima, više od 248 miliona ljudi još nije primilo prvu dozu vakcine protiv COVID-19, rekao je Etienne na brifingu za novinare sa novinarima. Zemlje sa niskom stopom vakcinacije vjerovatno će u budućnosti imati porast broja oboljelih, hospitalizacija i smrti, rekla je ona.

"Još nismo izašli iz ove pandemije", rekao je dr. Ciro Ugarte, direktor zdravstvenih hitnih slučajeva PAHO-a. "I dalje moramo pristupiti ovoj pandemiji s puno opreza."

Primjedbe

Popularni postovi

Bilo koja medicinska informacija objavljena na ovoj web stranici nije zamjena za informisani medicinski savet i ne biste trebali preduzimati nikakve radnje pre nego što se konsultujete sa zdravstvenim radnikom