Vitamin C čuva vid, olakšava mršavljenje, obnavlja kožu, pomaže protiv alergija - nije samo za prehladu
Svestrani vitamin C - poznat i kao aksorbinska kiselina - uključen je u proizvodnju hormona, neurotransmitera (prijenosnika živčanih impulsa) i kolagena (vezivnog vlakna koje tkivu daje čvrstoću i gipkost).
Najpoznatiji među vitaminima važan je za imunološki sustav pa se tradicionalno koristi protiv
infekcija i
prehlada, no to je samo dio “mozaika“
vitamina C koji sudjeluje u čak 15.000 metaboličkih procesa u ljudskom organizmu.
Snažan antioksidans
Vitamin C snažan je
antioksidans što znači da štiti stanice od
slobodnih radikala, otpadnih produkata metabolizma koji, ako se prekomjerno nakupljaju u tijelu, mogu izazvati brže starenje stanica i nastanak različitih bolesti, uključujući i
rak. Primjerice, količina
slobodnih radikala može se povećati zbog cigareta, alkohola, nepravilne prehrane, onečišćenog okoliša, prekomjernog izlaganja suncu...
Vitamin C pospješuje
apsorpciju željeza i
kalcija, važan je za ravnotežu
vitamina A, aktivira
folnu kiselinu (
vitamin B9), obnavlja zalihe
vitamina E.
Pomaže protiv
alergija tako što potiče razgradnju
histamina koji nastaje tijekom
alergijske reakcije, a izaziva simptome poput
suzenja očiju,
svrbeža i
oticanja sluznice.
Olakšava
mršavljenje jer sudjeluje u proizvodnji
karnitina, molekule proteina koja potiče
sagorijevanje masti u energiju.
Važan je za d
obar vid - visoke koncentracije
vitamina C nalaze se u leći oka i suznoj tekućini.
Najbolji prirodni izvori
Mnogi sisavci mogu sami proizvesti
vitamin C, ali ne i čovjek - za nas je
C esencijalan vitamin kojeg moramo uzimati prehranom. Dovoljne količine najlakše je osigurati svakodnevnom konzumacijom raznovrsnog voća i povrća.
Sinonim za
vitamin C su citrusni plodovi (
naranča, limun, mandarina, grejp...) no njime obiluje i
bobičasto voće, osobito
crni ribiz,
borovnica,
malina,
jagoda. Također i
šipak, i
trešnja, te niz egzotičnih plodova:
kivi,
papaja,
ananas,
mango...
Šipak kao lijek - otkrijte kako pripremiti izvrstan čaj, sirup, liker i marmeladu
Najbogatijim izvorima
C vitamina u prirodi smatraju se
tropska trešnja acerola i
amazonske bobice camu camu - istraživanja su pokazala da sadržavaju od 30 do 50 puta više
vitamina C nego
naranča.
Ne zaboravite povrće - odlični izvori
vitamina C su
paprika, brokula, cvjetača, kelj, kupus, blitva, rajčica, šparoga, krumpir, celer...
Vodič za zdravo kuhanje povrća
Vitamin C topljiv je u vodi, a osjetljiv je i na zrak i toplinu, pa se transportom hrane i kuhanjem može izgubiti čak 90 posto
vitamina C. Najbolje ćete ga očuvati ako jedete svježe ubrano voće i povrće te ako hranu minimalno termički obrađujete i/ili pravilno zamrzavate.
Zimnica iz zamrzivača - kako najbolje očuvati plodove iz vrta
Oprezno sa suplementima
Vitamin C često se uzima u obliku suplemenata jer ga tijelo navodno jako dobro podnosi - imamo prirodni “barometar“ koji potiče izlučivanje nepotrebnog viška
vitamina C.
Preporučene dnevne količine za odraslu zdravu osobu su 75 mg za žene i 90 mg za muškarce, a kao najviši podnošljiv dnevni unos najčešće se spominje 2000 miligrama (2 grama).
Povećane doze
vitamina C načelno se preporučuju kod
infekcija, prehlada, karijesa i upala desni, oslabljenog imuniteta nakon operacija i ozljeda, bolesti dišnog sustava, artritisa, hemoroida, problematične kože, dijabetesa i alkoholizma, a često se ističe da pušači imaju veće potrebe za vitaminom C.
Ipak ne biste trebali uzimati “megadoze“ bez savjetovanja s liječnikom. Istraživanja su pokazala da nema smisla pretjerivati jer najmanje 50% velike doze organizam vjerojatno neće prihvatiti.
Također je dokazano da previše
vitamina C potiče stvaranje
kamenaca u bubrezima.
Uzimaju li trudnice prevelike doze
vitamina C, tako mogu izazvati suprotan učinak - kod djeteta se nakon rođenja može razviti deficit odnosno manjak tog vitamina!
Važno je znati i to da neki lijekovi mogu imati interakcije s
vitaminom C te da je
C jedan od
vitamina koji najviše utječu na rezultate različitih laboratorijskih pretraga.
Primjedbe
Objavi komentar