HOLESTEROL – ISTINE I LAŽI

HOLESTEROL – ISTINE I LAŽI

Kontinuiran dotok novih PACIJENATA i održavanje postojećih donosi ogroman profit farmaceutskoj industriji za koju "liječnici" rade kao obični trgovci koji propisuju "lijekove" po „određenom pravilniku“, a koji je opet donešen preko državnih zdravstvenih institucija koje su pod snažnim utjecajem svjetskog farmaceutskog lobija! O vašem zdravlju ne bi smjeli odlučivati oni koji vaše dobro zdravstveno stanje smatraju svojim gubitkom!

Holesterol je DOBAR za zdravlje, a vi ste decenijama bombardirani lažnim informacijama o tome.
Ako je vaš ponos ili ego veći od vaše sposobnosti da se opustite i pročitate ove činjenice, ok, sretno u životu, jer će vam sreća trebati!
Ako imate otvoren um i spremni ste da prihvatite nove informacije koje vam mogu spasiti život, čitajte dalje. Na vama je da donesete konačnu odluku.
Ono što želim da imate na umu je da je holesterol prirodan i neophodan za ljudski organizam, i da je ova luda moda "niskog holesterola" koju predlaže oko 99% ljudi (industrija, televizija, novine, časopisi, pa čak i većina zdravstvenih profesionalaca), ŠTETNA.

Također, imajte na umu da će prehrana bogata prirodnim mastima, čak i sa visokom razinom holesterola, biti prikladnija za vaše tijelo, i štitiće vas od problema sa zdravljem, uglavnom onih vezanih za mozak i srce.

To kažu znanstvenici, evo činjenica.

"Studije, jedna za drugom, pokazuju da visok holesterol smanjuje rizik od bolesti mozga i produžava život." – tvrdi dr. David Perlmutter, jedan od najcjenjenijih američkih neurologa.

Кontrolirane i ozbiljne studije u različitim oblastima ljudskog zdravlja koje su se fokusirale na holesterol sprovedene su nedavno i njihovi nalazi su iznenađujući.

Studija objavljena u Američkom časopisu za psihosomatsku medicinu, koja je mjerila kognitivne performanse učesnika je rekla: "Učesnici s poželjnim nivoom ukupnog holesterola" (manje od 200) imaju performanse manje od onih sa umjerenim do visokim nivoima ukupnog kolesterola (200 do 239), kao i one sa visokim ukupnim holesterolom (više od 240)".
Zaključak je bio da su "niski nivoi kolesterola povezani sa lošim performansama kognitivnih mjera (vezanih za razlog), pažnju / koncentraciju, kontrolu riječi, itd.". Drugim riječima, ljudi s visokim nivoima holesterola, imali su bolje kognitivne performanse od onih sa nižim nivoima holesterola. Кao što kaže dr. Perlmutter: "Očigledno, postoji zaštitni faktor u odnosu između holesterola i mozga."
Nažalost, gotovo svi liječnici u suštini (osim, naravno, sretnih izuzetaka) predlažu lijekove za snižavanje nivoa holesterola u krvi.
Nove studije pokazuju da statini (lijekovi koji se koriste za snižavanje holesterola) mogu smanjiti funkciju mozga i povećati rizik od srčanih oboljenja. Razlog je jednostavan, mozgu je potreban holesterol da bi bio zdrav. - Dr. Perlmutter

A LDL (LOŠ HOLESTEROL)?

"LDL nije ni dobar ni loš holesterol. LDL je lipoprotein niske gustine i nema apsolutno ništa loše u tome. Glavna uloga LDL-a u mozgu je da uhvati holesterol i transportira ga do neurona, gdje obavlja važne funkcije. "Dr. Perlmutter

Znači, nizak nivo holesterola bi bio loš za mozak?

"Sada, možemo dokazati da kada je nivo holesterola nizak, mozak jednostavno ne radi dobro;" Pojedinci koji imaju nizak holesterol imaju mnogo veći rizik od razvoja demencije ili neuroloških problema. Moramo promijeniti naš stav o holesterolu i LDL - u, oni su naši prijatelji, a ne neprijatelji.“ .. Dr. Perlmutter

Mnogi će reći: "Oh, ali zar to nije holesterol koji" začepljuje "arterije? ".
Dobro pitanje.
Odrasli smo slušajući takve tvrdnje.

Neka sama znanost odgovori na to: Кoronarna bolest srca je povezana s oksidirajućim LDL. Kako se to LDL tako pogorša da ne može da prenese holesterol u mozak? Najčešći način dolazi od fizičkih promjena koje se odnose na glukozu.
Molekuli šećera povezuju se sa LDL i mijenjaju njegovu molekularnu strukturu, što je čini manje korisnom i povećava proizvodnju slobodnih radikala.
Drugim riječima, nije LDL taj koji "začepljuje" arterije i izaziva probleme sa srcem, već šećer, odnosno glukoza u krvi (zapamtite da svi ugljeni hidrati kada se probave, postaju šećer u krvi ). Šećer u krvi je kriv za ometanje normalnog funkcioniranja LDL-a i njegovo oštećenje do te mjere da ga učini beskorisnim i štetnim. Problem se javlja kada prehrana ugljenim hidratima ( žitarice, bijeli šećer … ) izaziva oksidaciju LDL - a i povećava rizik od ateroskleroze (srčani udar, itd.).

Decenijama LDL je bio žrtva predrasuda; svi su htjeli da pokušaju da ga smanje po svaku cijenu, uklanjajući iz naše prehrane hranu bogatu mastima i holesterolom, prateći preporuke koje su nam date.
Sada znamo da nema smisla i da je loše za naše zdravlje.

"Кonzumiranje hrane sa visokim holesterolom nema uticaja na nivo holesterola u krvi i pretpostavljena korelacija između visokog holesterola i visokog rizika od bolesti srca je apsolutna greška."
Кonačni prekid mita u ime našeg zdravlja!

Sve su ovo potvrdila i istraživanja dr. Perlmutter-a

Studija objavljena u American Journal of Geriatric Psichiatri zaključuje: Visoki holesterol povezan je s boljim performansama memorije.

PARKINSONOV SINDROM JE USKO POVEZAN S NISKIM RAZINAMA HOLESTEROLA

Studije objavljene u časopisu Journal of Movement Disorders iz 2008. godine pokazuju da su ljudi s niskim LDL (lažno priznatim kao "loš" holesterol) imali 350% veći rizik za razvoj Parkinsonove bolesti.
Različiti pregledi velikih studija nisu uspjeli, u više pokušaja, da pronađu korelaciju između razina holesterola i bolesti srca.

U proteklih 30 godina, nijedna objavljena studija nije bila u stanju da bez greške dokaže da snižavanje nivoa holesterola, kroz dijetu sa niskim sadržajem masti i holesterola, može spriječiti ili smanjiti srčani udar ili smrtnost

Dr. George Mann, jedan od istraživača koji je bio dio poznate "Framingham Heart Studi", govorio je:

"Hipoteza da visoka potrošnja masti ili holesterola uzrokuje bolest srca pokazala se pogrešnom u nekoliko navrata, a ipak, zbog složenih razloga ponosa, profita i predrasuda, hipotezu i dalje eksploatiraju naučnici, donatori sredstava, prehrambena industrija, pa čak i vladine agencije. Stanovništvo je prevareno najvećim mitom vijeka u oblasti zdravlja".

ZAKLJUČAK ...

Dokazi su neodoljivi, previše jasni i očigledni da bi se ignorirali. Dokaz da je ono što smo uradili posljednjih decenija pogrešno, nalazimo u brojkama, u statistikama bolesti i rastućoj gojaznosti.
Nikada u istoriji čovječanstva ljudska bića nisu bila tako gojazna i tako bolesna.

Očigledno je i jasno da prirodne masti i holesterol ne izazivaju srčane probleme, neurološke i slično, već njihovo odsustvo, kao i višak ugljenih hidrata!

Za 99,9% ljudske istorije, prehrana se sastojala od oko 60-70% masti, 20% proteina, 10-20% ugljenih hidrata.
Rezultat pogrešnog ( ja bi rekao namjernog jel tako se dobivaju novi pacijenti ) tumačenja studija i vladinih uticaja, preporučuje stanovništvu da promijeni ovo, jedući 60-70% ugljikohidrata, 20% masti i 20% proteina. Upravo taj način prehrane je uzrok eksplozije dijabetesa, gojaznosti, srčanih problema, malignih bolesti, bolesti mozga i td.
Kao i kod bilo koje znanosti, medicina i prehrana se stalno mijenjaju, a svaki zdravstveni radnik koji ima dar, dužnost i odgovornost da pomogne drugima, treba nastojati da se poboljša kako bi se to osiguralo. Svaka sugestija i propisani recept moraju biti što precizniji kako bi se unapredilo zdravlje pacijenata.

Tek tada ćemo imati svjetliju budućnost nego što možemo danas zamisliti.

Imamo dokaze u našim rukama, i na svakom je od nas da donesemo odluku da ih ignorišemo i da nastavimo naše putovanje, ili, naprotiv, da ih zaustavimo, ispitamo i analiziramo.

Vrijeme je da preokrenemo mitove i počnemo da praktikujemo ono što zaista ima smisla po pitanju prehrane i ljudskog zdravlja. Na sreću, ozbiljna naučna praksa je sredstvo na koje se možemo osloniti.

PRVI KORAK: KETOGENA PREHRANA MOŽE DRASTIČNO POBOLJŠATI KONSTANTNO NARUŠAVANO ZDRAVLJE I VRATITI VAS NA PRAVI PUT.