SINDROM PROPUSNIH / CUREĆIH CRIJEVA - PROPUSNA CRIJEVA - LEAKY GUT

SINDROM PROPUSNIH / CUREĆIH CRIJEVA - PROPUSNA CRIJEVA - LEAKY GUT

”Sve bolesti počinju u crijevima” tvrdio je još i Hipokrat, ali trebalo je proći 2.500 godina da bi i nauka napokon počela prihvaćati da su zdrava crijeva i zdrava probava zaista ključ cjelokupnog zdravlja.
Iako se o ovoj temi vjerojatno još ne razgovara u većini liječničkih ordinacija, sve veći broj svjetskih stručnjaka smatra da bi zdravlje crijeva trebalo postati jedan od najvažnijih medicinskih ciljeva današnjice.

SINDROM PROPUSNIH  CUREĆIH CRIJEVA - PROPUSNA CRIJEVA - LEAKY GUT

Zvanična medicina ne priznaje sindrom curećih crijeva i smatra ga hipotetičkim (kao uostalom ni kroničnu lajmsku bolest, adrenalni zamor, elektromagnetnu preosetljivost.)
S druge strane, iako je fenomen povećane crijevne propusnosti (increased intestinal permeability) prepoznat od strane mainstream javnosti, oni ne priznaju postojanje “sindroma curećih crijeva” kao posebnog medicinskog stanja i negoduju na stavove nutricionista i ostalih nezavisnih znanstvenika.
Sidrom “curećeg crijeva” uzrokuje kroničnu upalu u tijelu koja dovodi do široke lepeze stanja, uključujući sindrom kroničnog umora, reumatoidni artritis, lupus, migrene, multiple skleroze, da ne dužim, sindrom curećeg crijeva uzrok gotovo svih poremećaja pa i autizma.

Ovdje moram da stanem na stranu konvencionalne medicine i farmako industrije koji tvrde da nema dokaza da su vakcine uzrok autizma, možda su mali okidač, aliii, veliki uzrok je nekompaktibilna prehrana majke u trudnoći sa njenim antigenom krvne grupe. Pa u pupčanim vrpcama su otkriveni na stotine razni toksina koje su „mamice“ unijele u svoj organizma halapljivo proždirući sve oko sebe, osobito proizvode od žitarica, razne prerađevine ud žitarica, mliječnih proizvoda, sokova i svega onoga što se nudi u širokim paletama po velikim trgovačkim lancima.
Vratifmo se curećem crijevu.
Zvaničan medicinski pojam povećane crijevne propusnosti označava da je crijevna sluznica postala više porozna, s više rupa koje se sve više razvijaju, koje su većih dimenzija i proces probave, propuštanja hrane kroz crijeva više ne radi ispravno. Rezultat je prolazak većih, neprobavljenih molekula hrane i drugih “loših stvari” (kvasca, toksina, kao i svih drugih oblika otpada) da slobodno teče u krvotok. a koje tijelo inače ne propušta.
Ukoliko patite od slijedećih simptoma, vrlo je moguće da patite od sindroma curećih crijeva: nadimanje, gasovi, osetljivost na namirnice, grčevi u želucu i bolovi u stomaku. Problem je što današnja medicina zapravo ne poznaje dobro stomak, i njegovu povezanost sa cijelim organizmom, a zapravo je stomak najviše povezan s imunim sustavom.

Još je Hipokrat rekao da sve bolesti dolaze iz stomaka.

Sluzokoža crijeva je prvi mehanizam obrane našeg imuno sustava. Spoljašnji slojevi crijevnih stanica (epitelni) su povezani strukturama koje su čvrste, stisnute veze.
Na vrhovima ovih stanica su mikrofili koji apsorbuju dobro probavljene hranjive tvari i transportuju ih kroz epitelne stanice u krvotok. Tijekom normalnog procesa probave čvrste veze će ostati zatvorene, zbog čega će svi molekuli biti efikasno procesuirani.
Ali, te čvrste veze mogu postati “otvorene” ili propusne omogućavajući da se neprocesuirani molekuli direktno ulijevaju u krvotok. Zamislite crijeva kao gazu, kroz koju treba da izađe samo tečnost a ne i sir recimo. Ukoliko se gaza poremeti i ima rupica ili poderotina, iz nje će izlaziti materijal.

Šta se dalje dešava?
Prva reakcija tijela je da mora se bori sa ovim “stranim” tijelima u krvi. U početku, jetra je u akciji da radi prekovremeno i pokušava eliminirati sve čestice za koje je vaš crijevni omotač trebalo da se pobrine.
Na žalost, u većini slučaja, jetra nema šanse da drži korak s konstantnim protokom otpada u krv – svi toksini, neprobavljeni molekuli hrane, kvasac, i drugi patogeni će početi da se nagomilavaju u tijelu.
Tada se aktivira imuni sistem.
On kreće punom snagom u borbu protiv “uljeza” da bi ih odstranio iz organizma što prije. Nekada to uspije, ali češće tijelo ne može da održi korak sa zadatkom koji ima i većina tih otrova se apsorbuje u tkivima po cijelom tijelu – nanoseći upale.
Upala je imuni odgovor i uzrokuje još više stresa organizmu. Sada kada je tijelo usmjereno na veliku borbu, mali bitke počinje da ignorira, kao i filtriranje kroz krv, smirivanje upaljenih dijelova tijela, borbu protiv bakterija, reguliranje crijeva, itd.
Ovaj procesa može dovesti ( i dovodi ) do toga da tijelo počne da napada svoje organe – to znači niz mogućih autoimunih bolesti kao što su kronični zamor, MS, IBS, ulcerozvni kolitis, fibromalagija…….
Tijelo počinje proizvodnju antitijela dizajnirana da se bore protiv ovih stranih tijela (koja u stvari mogu biti proteini kao što su kazein iz mlijeka, ili drugi proteini u orašastim plodovima, žitaricama ili jajima).
Čak i tvari koje se uobičajeno nalaze u hrani poput fenola i glicerina sada mogu da izazovu imuni odgovor kada uđu u tijelo. Recimo, sok od rajčice je bogat fenolom i moze napraviti problem, a nije do sada.

Ako imate osetljivost na više od deset različitih namirnica, vi vjerojatno imate sindrom curećih crijeva. Bilo koja neprobavljena hrana koja se apsorbira u krvotok se sada smatra, imuni sistem će razviti reakciju na mnoge od njih, što dovodi do intolerancije na hranu. Kada imate «leaky gut» stanje, oštećena mikrovila duž sluzokože crijeva ne može da proizvodi probavne enzime koji su potrebni da se hrana pravilno probavi.
To stanje dozvoljava molekulama hrane da odu u krvotok bez da se organizam u potpunosti opskrbio hranljivim tvarima koje su potrebne tijelu pa otuda i česti vitaminsko-mineralni deficiti.

KAKO PREPOZNATI SINDROM CUREĆEG CRIJEVA

Simptomi mogu da variraju od osobe do osobe u zavisnosti od stupnja oštećenja tkiva. Imate li brojne intolerancije na hranu to može biti znak da vaš imuni sistem razvija antitijela na sve što jedete. Možete imati nedostatak vitamina i minerala zbog nepravilne prerade hrane u vašim crijevima.
Kronični proljev i zatvor su znaci upale crijevnih zidova od propusnih crijeva.
Osip na koži je način tijela da izbaci toksine kroz perforaciju kože. Slab imuni sistem može biti posljedica toga da vaše tijelo pokušava da vodi rat protiv raznih tvari u krvi, neće obraćati pažnju na sve viruse i bakterije sa kojima se sreće svakodnevno, što može da dovede do čestih pojava bolesti. Glavobolje, gubitak koncentracije, gubitak memorije, i pretjerani zamor su rezultat upaljenja tkiva i toksina. Gljivice (kandida) će izazvati želju za šećerom i ugljenim hidratima, vjetrovi, nadutost i anksioznost. Na sve ove pojave medicina nema odgovor zašto ili ima bezbroj smiješnih objašnjenja koja nude kemijske otrove ( lijekove ) …

Može li se popraviti crijevnu propustnost?

Dobra vijest je da je moguće doći do potpunog izlječenja ovog sindroma.

Ograničenja u prehrani: Ukidanje šećera, škroba, žitarica, i bilo koje druge iritirajuće hrane ublažava upalu i izgladnjuje kandidu i gljivice. Ova redukcija omogućava crijevnom traktu da se polako vrati u normalnu propustljivost, zaustavlja priliv stranih tijela u krv, koji će zaustaviti simptome intolerancije na hranu i na kraju zaustaviti začarani krug. Ograničenje ovih ugljenih hidrata temelj liječenja crijevne propustljivosti uz pomoć slijedeća 4 faktora:

Suplementi: Faktori koji dovode do crijevne propustljivosti također mogu da izazovu lošu apsorpciju vitamina i minerala iz hrane i nepravilnu probavu. Prvo i najvažnije, velike količine vitamina D i cinka će pomoći sluzokoži crijeva povratak u normalu (pod pretpostavkom da je iritirajuća hrana uklonjena iz jelovnika). Riblja ulja su takođe pokazala da zaista pomažu poboljšanju stanja crijevne sluzokože (Omega-3 u velikoj meri smanjuje upalu).

Probiotici: Dobre bakterije dodatno zaustavljaju boravak i širenje loših bakterija i gljivica, liječe crijevnu oblogu, pomažu nutrijentima da se apsorbuju, i drži začarani krug pod kontrolom. Studije pokazuju da odnos od 85% dobrih a 15% loših bakterija u crijevima će zaustaviti ciklus. Dobar probiotik na bazi Lactobacillus acidophilus će biti veoma koristan.

Arisev Arabinogalactan: izuzetno važana za očuvanje i obnovu crijevne flore

Probavni enzimi: Probavni enzimi su od ključnog značaja za pravilno razlaganje hrane koju jedemo. Oni imaju višestruke sposobnosti da pomognu u ublažavanju crijevne propusnosti. Prvo, oni će razbiti hranu u veoma sitne čestice prije nego što napusti želudac, sprečavaju velike neprobavljene molekule da iritiraju sluzokožu crijeva i povećavaju apsorpciju mineralnih materija. Oni također djeluju kao kolektor za smeće po uklanjanju toksina, bakterija i oštećenih cstanica sluzokože. Pokazalo se da Bromelain & Kvercetin značajno smanjuju upale u crijevima i drugim tkivima u tijelu. Isto tako i proteolotički enzimi trypsin i chymotripsin.

Pšenica ( i većina ostalih žitarica ) rastura naš imunitet i normalno funkcioniranje crijeva

Komponenta glutena – glijadin je jedan od glavnih krivaca nastanka sindroma „curećih creva“. Glijadin utiče na „čvrste veze“ enterocita tako što menja ekspresiju zonulina važnog proteina koji omogućava propuštanje hranljivih tvari.

Povećanjem zonulina povećava se i propustljivost crijevnog zida ( čvrste veze popuštaju) što za posljedicu ima pojavu – raznih upalnih bolesti crijeva, astme, autizma, reumatoidnog artritisa, gojaznosti, metaboličkog sindroma, depresije, ekcema..

Šta je zonulin?

Zasluge za razumevanje autoimuniteta i uticaju glutena i zonulina, pripisuju se dr Alessiu Fasanu – dečijem gastroenterologu i istraživaču. On je rukovodilac Centra za istraživanje celijakije Univerziteta u Merilendu i prvi je objasnio utjecaj glutena na pojavu sindroma curećih crijeva. Iza njega stoji preko 200 objavljenih naučnih radova i nekoliko knjiga na temu zdravlja crijeva i negativnom utjecaju pšenice.
Gluten iz žitarica, točnije glijadin, dovodi do povećane ekspresije proteina zonulina koji dovodi do toga da čvrste veze u crijevima popuštaju i propuštaju ono što ne bi smjelo da se nađe u krvotoku kao što su partikule bakterija, virusa, proteina.

Tijelo vrlo burno reagira na te neprijatelje i dolazi do aktivacije imuno sustava. Stvara se obilje antitijela koja imaju prije svega zadatak da neutraliziraju „nepozvane goste“.

S druge strane dolazi i do pojave molekularne mimikrije gdje antitijela unakrsno reagiraju sa određenim tkivima (pankreas, štitna žlijezda, koža, crijeva, zglobovi, nervi itd.) što na kraju vodi u određeno autoimuno stanje i dovodi do pojave autoimune bolesti.
Danas se smatra da zonulin u serumu može biti marker za sindrom curećih crijeva, ali najnovija istraživanja govore da se zonulin nalazi u na drugim mjestima u tijelu, a ne samo u crijevima.

CRIJEVNA FLORA

Cijela kolonija mikroorganizama – u prosjeku 1,5 – 2 kg bakterija živi u našem probavnom sustavu s kojima živimo u simbiotskoj vezi. Ima ih 10 puta više nego što ima stanica u našem tijelu, i to oko 500 različitih vrsta. Mikrosvijet tih mikroorganizama je dobro organizirano društvo u kojem svaka vrsta ima svoju ulogu, gdje neke vrste dominiraju i kontroliraju druge. Te, naše „domaće“ bakterije obavljaju važne funkcije u našem tijelu. Kad bi nam crijeva bila sterilna ( bez bakterija ) ne bismo preživjeli

ESENCIJALNA FLORA

Najvažnija i kod zdravih osoba najbrojnija grupa mikroorganizama naziva se esencijalna ili korisna flora i čine je Bifidobacteria, Laktobacteria, Propinobacteria, Peptostreptococci, Enterococci, fiziološke vrste E. Coli i mnogi druge

OPORTUNISTIČKA FLORA

Sastavni dio normalne crijevne flore je i tzv.oportunistička flora koji sačinjavaju Bacteroidi, Peptococci, Staphylococci, Clostridia, Yeasts - gljivice, Enterobacteria i mnogi drugi. Kod zdravih osoba je broj ovih mikroorganizama ograničen i pod kontrolom korisne flore, ali ako nisu pod kontrolom, odnosno ako se prekomjerno razmnože ovi mikroorganizmi mogu izazvati bolesti.

TRANZITNA FLORA
Razni mikroorganzimi koje unosimo kroz hranu i piće nazivaju se tranzitna flora. Ako su crijeva zaštićena korisnom florom, tranzitni mikroorganizmi ne mogu učiniti štetu, ali ako je crijevna flora poremećena, i ove bakterije mogu izazvati bolesti.

Crijeva su u biti barijera, koja nas štiti od štetnih tvari koje unosimo iz vanjskog svijeta de ne bi mogle prodrijeti unutar organizma (u krvotok) i upravo debeli sloj ”domaćih” bakterija (korisne crijevne flore) oblaže crijevnu stjenku i štiti od vanjskih uljeza – bakterija, toksina, kemikalija, parazita i neprobavljene hrane.

Osim fizičke zaštite, korisne bakterije imaju i mnoge druge važne uloge:

Proizvode niz spojeva koji djeluju antibiotski, antiviralno i antifugalno
Aktiviraju imuno sustav protiv ”napadača”
Neutraliziraju toksine iz hrane i toksine koje proizvode mikroorganizmi
Neutraliziraju teške metale, deaktiviraju kancerogene supstance
Sudjeluju u probavi hrane i apsorpciji hranjivih tvari
Održavaju zdravlje stanica crijevnog epitela ( stjenke crijeva )

Kad je crijevna flora ugrožena, dolazi do neuhranjenosti stanica i oštećenja crijevnog zida - crijevne stjenke. Smanjuje se apsorpcija hranjivih tvari u tijelo, pa dolazi do nedostatka nutrijenata, a loše bakterije probijaju se u crijevni zid i uzrokuju upalna stanja crijeva.

Uzrečica da smo ono što jedemo bi trebala da glasi.“ mi smo ono što uspijemo da apsorbiramo ..“
Normalna razgradnja i apsorpcija hrane nemoguća je bez zdrave crijevne flore. Crijevna flora probavlja proteine, fermentira ugljikohidrate, razlaže masti i vlakna, te proizvodi transportere koji nose hranjive tvari, minerale, vitamine i vodu kroz zid crijeva u krvotok. Ako je sastav crijevne flore loš, enterociti - stanice crijevnog zida ne proizvode potrebne enzime za razgradnju hrane.

Bez zdrave crijevne flore ne možemo probavljati pšenični protein gluten (ali ni druge slične proteine iz drugih žitarica i mahunarki) i kazein (mlječni protein).
Prvi dio probave proteina odvija se u želucu ali konačna razgradnja u crijevima, pa nepotpuno razgrađeni proteini iz mlijeka i pšenice ulaze u krvotok i izazivaju mnoge zdravstvene probleme.
Bez korisnih bakterija ne mogu se probaviti važna dijetalna vlakna (iz mnogih vrsta voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki, žitarica).
Dobre bakterije hrane se vlaknima i proizvode niz hranjivih tvari za zdrav crijevni zid i za apsorpciju toksina, ali ako prevladavaju loše bakterije one hraneći se vlaknima proizvode gasove, toksine i dovode do upalnih procesa.

Korisne bakterije u našim crijevima proizvode vitamine B1, B2, B3, B6 i B12, K vitamin i aminokiseline, pa tako osiguravaju neprestani protok vitamina topivih u vodi i aminokiselina, čak i kad je količina i vrsta hrane ograničena. Kod osoba sa lošom crijevnom florom prisutan je višestruki nedostatak nutrijenata, što naravno uzrokuje mnoge bolesti. Ovo se ne može liječiti dodavanjem suplemenata, nego treba ići na ozdravljenje crijevne flore.

Crijevna flora je ogromna podrška našem imuno sustav.
Više od dvije trećine imuno zaštite organizma nalazi u crijevima i upravo korisne bakterije igraju ulogu u stvaranju važnih dijelova imunološkog sustava - limfocita i imunoglobulina. Zid zdravog crijeva prepun je limfocita, dok je kod osoba s oštećenom crijevnom florom taj broj daleko manji.
Limfociti proizvode imunoglobuline koji uništavaju ili deaktiviraju napadače – bakterije, viruse, gljivice i parazite.

Zdrava crijevna flora neophodna je i za pravilan rad drugih stanica imuno sustava - neutrofila i makrofaga koji uništavaju viruse, bakterije, njihov otpad i toksine koje proizvode.

Na nesreću, danas uz modernu prehranu i način života, ovo postaje skoro nemoguće. Sve je učestaliji disbalans crijevne flore ( disbioza ) – loš sastav crijevne flore, nedostatak korisnih sojeva bakterija, radi čega dolazi do razmnožavanja loših sojeva bakterija i gljivica i poremećaja svih gore navedenih zdravih tjelesnih funkcija.

Evo što uništava crijevnu floru:
• Antibiotici i drugi kem. lijekovi
• Prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima
• Toksini iz prehrane kao gluten i industrijska ulja
• Stres, oboljenja
• Starost, fizički napori i izlaganje toksinima

Prekomjerno korištenje antibiotika uništava i korisne bakterije u crijevima. Tada lako dolazi do razmnožavanja loših sojeva bakterija, virusa i gljivica i njihovog pretvaranja u patogeni oblik, što izaziva bolesti i poremećaje.
U slučajevima kad se stvarno moraju uzeti antibiotici, uz njihovu upotrebu mora se napraviti intervencija za obnavljanje crijevne flore, ali nažalost o tome nas nitko ne upozorava. Potrebno je i do 6 mjeseci kako bi se obnovila zdrava crijevna flora, i to ako nešto poduzmemo.
Prvo, kad se uzimaju antibiotici, moraju se uzeti i probiotici, kako oni u tabletama, tako i prirodni - domaći kefir i druge fermentirane namirnice.
Drugo, kad uzimamo antibiotike i dugo vremena nakon toga, ne smijemo jesti šećer i škrob, jer kad poubijamo korisne sojeve bakterija, gljivice se prekomjerno razmnožavaju još više kad ih hranimo šećerom i škrobom.
I drugi lijekovi uništavaju crijevnu floru: analgetici, steroidi i kontracepcijska sredstva. Tablete za spavanje, tablete protiv kiseline i mnogi drugi lijekovi štete probavnom i imunološkom sustavu na druge načine.

Crijevna flora je i nasljedna.

Bebe se rađaju sa sterilnim crijevima i nasljeđuju majčinu crijevnu floru koja je ista i u rodnici, i sad imamo generacije modernih majki s disbiozom crijevne flore zbog svih antibiotika, kontracepcijskih sredstava, i loše prehrane koje su konzumirale tijekom života. Također je sve više djece rođene carskim rezom i djece koja nisu dojena, što onemogućuje izgradnju zdrave crijevne flore u najmlađoj dobi. Doktorica Natasha Campbell McBride u svojoj knjizi GAPS - Crijevno psihološki sindrom opisuje vezu između crijeva i mozga.
Toksini koje ispuštaju oportunistički sojevi bakterija i gljivica kroz propusna crijeva ulaze u krvotok i nesmetano cirkuliraju tijelom. Tako dopiru i do mozga gdje mogu uzrokovati brojne poremećaje.
Gljivice, najčešće Candida, trebaju glukozu (iz šećera i škroba) za hranu.
Kod zdravih crijeva glukoza se pretvara u mliječnu kiselinu, vodu i energiju, ali Candida probavlja glukozu alkoholnom fermentacijom gdje se glukoza pretvara u alkohol i acetaldehid koji krvotokom dolaze do mozga i vrlo su štetni za djecu u razvoju.

Alkohol može proći i kroz posteljicu i doći do fetusa.

Dr McBride smatra da zbog toksina, koji kod disbalansa crijevne flore i propusnih crijeva slobodno cirkuliraju tijelom, dolazi do razvoja bolesti kao što su atopijski dermatitis, astma, alergije, poremećaji koncentracije i učenja kod djece (npr ADHD, ADD, disleksija), razni psihološki problemi i hiperaktivnost.

SMRTONOSNE ŽITARICE

Disbalans crijevne flore, propusna crijeva i osjetljivost na gluten mogu biti uzrok mnogih bolesti:
Atopijski dermatitis (ekcem), astma, alergije, intolerancija hrane;
Hronične upalne crijevne bolesti - Crohn, ulcerozni kolitis, IBS - iritabilni kolon;
Anemija i mnoge druge bolesti i poremećaji nastali zbog nedostatka nutrijenata;
Autoimunološke bolesti: celijakija, dijabetes tip 1, hashimoto, psorijaza, reumatoidni artritis i druge;
Neurološke bolesti: depresija, bipolarni poremećaj, schizofrenija, migrenske glavobolje i druge;
Poremećaji koncentracije i učenja kod djece, ADHD, ADD, dileksija, dispraksija, autizam.

HRANA KOJU TREBA IZBACITI JER JE UZROK OPISANIH POREMEĆAJA

Gluten, pšenica i žitarice općenito
Mahunarke
Mliječni proizvodi (osim maslaca i domaćeg kefira)
Industrijska ulja i margarini
Šećer
Industrijske prerađevine
To mogu biti i FODMAP ugljikohidrati (Fruktoza, Oligosaharidi, Disaharidi, Monosaharidi i Polioli) koji se nalaze u mnogih biljnim namirnicama: voću, povrću, orašastim plodovima, žitaricama i mahunarkama.
To su ugljikohidrati koji se ne mogu pravilno probaviti već fermentiraju u crijevima i hrane bakterije, što dovodi do stvaranja gasova u crijevima. To može izazvati jaku bol, nadimanje, i poremećenu probavu – zatvor ili proljev, što pogoršava stanje kod upaljenih crijeva i loše crijevne flore. (Na internetu se može naći popis namirnica koje sadrže FODMAP ugljikohidrate).

PREHRANA KOJA ĆE NAM POMOĆI VRATITI SE U ZDRAVO STANJE:

Namirnice koje djeluju PROTUUPALNO: riba, maslinovo ulje, češnjak i druge vrste luka, tamno plavo bobičasto voće (borovnica, kupina, ribiz), kurkuma, đumbir.
Temeljac ili juha od kostiju sadrži mnoge komponente koje pomažu u obnavljanju stanica crijevne stijenke i njenom zacjeljivanju.
Domaći kefir – fermentirani mlječni proizvod nezaobilazan je za izgradnju zdrave crijevne flore. Sadrži miljarde korisnih bakterija i to stotine različitih sojeva.
Mogle bi biti korisne namirnice bogate prebioticima (hrana za probiotike) kao što su inulin i rezistentni škrob, npr čičoka i batat.

Morate pronaći svoj optimalan način prehrane u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i u skladu sa svojom krvnom grupom.
Što manje ugljikohidrata i više prirodnih zdravih masti, bez žitarica i industrijskih prerađevina. Bitno je da prehrana bude osmišljena tako da bude održiva na duže staze jer prestrogi režim uz osjećaj odricanja predstavlja rizik za brzo odustajanje.