Štitna žlijezda je mali organ. Nalazi se u donjem dijelu vrata i ima oblik leptira. Unatoč svojoj maloj veličini, štitna žlijezda igra izuzetno važnu ulogu u funkcionisanju svih sistema ljudskog organizma, jer je odgovorna za metaboličke procese koji se u njoj odvijaju.
Kada dođe do bilo kakvih promjena na štitnoj žlijezdi, to utiče na rad mnogih drugih organa u tijelu, što može značajno narušiti kvalitet života kao rezultat razvoja raznih bolesti.
Nakupljanje toksina i drugih štetnih materija u tijelu najčešći je uzrok problema sa štitnom žlijezdom.
Naravno, možete smanjiti utjecaj toksina ako vodite zdrav način života. Ali, s druge strane, ako redovno koristite određene proizvode za domaćinstvo, onda vam nikakav zdrav način života neće pomoći. Zašto?
Jer ogromna količina kućnih hemikalija, deterdženata i predmeta koji nas svakodnevno okružuju sadrže iste toksine. A ako zaista želite da brinete o svom zdravlju, onda je poželjno njihovu upotrebu svesti na minimum, ako ne možete da ih potpuno napustite. Ovo će biti još jedan siguran način da se zaštitite od rizika od takvih problema.
Pesticidi
Više od jedne naučne studije potvrđuje da ljudi koji dolaze u kontakt sa pesticidima imaju veću vjerovatnoću da razviju bolest štitne žlijezde.
Jedna takva studija također pokazuje da su rođaci onih koji dolaze u kontakt sa pesticidima također u opasnosti. Na primjer, žene muškaraca koji se svakodnevno bave pesticidima zbog svoje dužnosti izložene su većem riziku od razvoja bolesti nego supruge muškaraca koji se bave zdravijim zanimanjima.
Druga studija upozorava da 60% pesticida koji se danas koriste izazivaju određene promjene u štitnoj žlijezdi.
Iz ovoga možemo zaključiti da brojni herbicidi, antifungici, insekticidi i sve ono čime se prskaju i zalijevaju usjevi, šteti štitnoj žlijezdi, a posebno i našem zdravlju općenito.
Oprema za zaštitu od požara
Usporivači požara (također poznati kao polibromodifenil eteri) (PBDE) također uzrokuju promjene u štitnoj žlijezdi.
Prekrivaju ekrane televizora i kompjutera, nalaze se i u tapaciranom namještaju, tepisima i drugim stvarima.
Osim toga, efekti PBDE mogu uzrokovati poremećaje ponašanja i razvojne probleme.
Plastika
Odavno je poznato da plastika uopšte nije dobra za ljude. Glavni razlog je u antimonu, koji je dio njegovog sastava.
On je taj koji "curi" iz plastične ambalaže i ulazi u naš organizam.
Nedavno su naučnici sa Univerziteta u Kopenhagenu (Danska) pronašli antimon u sokovima i voćnim pićima pakovanim u plastične posude. Još više iznenađujuće za naučnike bilo je to što je nivo ove hemikalije 2,5 puta veći od dozvoljenog za običnu vodu iz slavine!
Također je utvrđeno da neki od ftalata koji čine plastične boce također negativno djeluju na štitnu žlijezdu.
Preparati za sunčanje
U pravilu, većina proizvoda koji sprječavaju opekotine hrane u posudama za kuhanje tretiranim njima sadrže spojeve perfluorooktanske kiseline (PFOA).
Ovo je hemijska supstanca koja se koristi u proizvodnji teflonskih premaza, ambalaže za hranu i drugih predmeta za domaćinstvo koje stalno koristimo u svakodnevnom životu i ne razmišljamo o njihovom štetnom delovanju. A ova hemikalija ima negativan učinak na štitnu žlijezdu. Stoga je bolje potpuno napustiti njihovu upotrebu kako biste se zaštitili od mogućih bolesti.
Pasta za zube sa triklosanom
Neke vrste pasta za zube sadrže triklosan, koji negativno utiče na funkciju štitnjače, proizvodnju estrogena i testosterona.
Triklosan je izuzetno opasna supstanca jer ometa pravilnu proizvodnju hormona štitnjače, a istovremeno remeti normalno funkcionisanje reproduktivnog sistema i usporava metabolizam.
Antibakterijska sredstva
Danas svijet doživljava procvat upotrebe antibakterijskih sapuna, maramica, dezinficijensa i losiona za kožu. Mogu sadržavati i triklosan, o čemu smo govorili gore.
Zašto je potrebno koristiti triklosan u antibakterijskim sredstvima? Činjenica je da triclosan djeluje kao antibiotik, u stanju je suzbiti razne bakterije koje dospiju na kožu ruku, stopala, zuba, ali i na druge dijelove tijela.
Bez sumnje je koristan, ali je istovremeno štetan za druge funkcije našeg tijela (na primjer, štitnu žlijezdu). Jednom lečimo, drugom štetimo, kako kažu.
Teški metali
Većina hemikalija koje koristimo u svakodnevnom životu sadrži određenu količinu teških metala kao što su živa ili olovo. Mogu dovesti do razvoja autoimunih bolesti štitne žlijezde (Hashimotoova bolest ili Gravesova bolest). Gravesova bolest je autoimuna bolest koja najčešće pogađa štitnu žlijezdu i, što je najvažnije, oči.
Utječući na štitnu žlijezdu, indirektno utiče i na kožu, kardiovaskularni i nervni sistem.
Bolest se razvija kao rezultat sinteze autoantitijela koja mogu aktivirati receptore za hormon koji stimulira štitnjaču koji se nalazi na površini stanica štitnjače.
Drugim riječima, tijelo sintetizira antitijela koja simuliraju fiziološki učinak hormona koji stimulira štitnjaču. To dovodi do razvoja hipertireoze. Tačni genetski faktori koji dovode do bolesti su još uvijek neidentificirani.
Soja
Protein soje sadrži fitoestrogene, koji mogu potisnuti proces tiroidne peroksidaze.
Stoga ovaj proizvod ometa normalno funkcioniranje štitne žlijezde, blokirajući sposobnost tijela da koristi jod, a u tom procesu nastaju hormoni.
Osim toga, soja je danas u većini slučajeva genetski modificirana (GMO), a iako još nema dokaza, vjeruje se da dugoročno može biti i štetna po zdravlje.
Primjedbe
Objavi komentar